pažnja

AI crv može da se širi preko pametnih televizora: Anthropic upozorava na novu sajber-pretnju

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
Veštačka inteligencija mogla bi da otvori novo poglavlje u sajber-bezbednosti, ne samo zato što pomaže hakerima da razvijaju napade, već i zbog mogućnosti da zlonamerni programi koriste AI za samostalno širenje kroz povezane uređaje.

Istraživački tim kompanije Anthropic testirao je koncept takozvanog AI crva, programa koji bi mogao da se širi kroz uređaje povezane na internet, uključujući pametne televizore.

Prema pisanju britanskog lista The Guardian, istraživači su demonstrirali sistem koji je raspodelio delove svog rada na 15 televizora i nastavio da funkcioniše koristeći deo računarske snage svakog uređaja. Eksperiment je otvorio pitanje da li bi u budućnosti zlonamerni AI sistemi mogli da koriste veliki broj slabije zaštićenih uređaja kao zajedničku infrastrukturu. Ipak, istraživači još nisu pokazali potpuno funkcionalan AI crv koji može praktično i autonomno da se širi kroz nezaštićene kućne uređaje u stvarnom okruženju.

Foto: Shutterstock

Šta je AI crv i po čemu se razlikuje od običnog virusa?

Računarski crv je vrsta zlonamernog softvera koji se može širiti sa jednog sistema na drugi bez potrebe da korisnik svaki put pokrene zaraženi fajl. Takvi programi postoje decenijama, a pojedini su izazvali velike poremećaje širom sveta. 

AI crv je koncept u kojem se veštačka inteligencija koristi za obavljanje pojedinih koraka napada, poput pronalaženja ranjivih uređaja, prilagođavanja različitim sistemima ili pomoći u pronalaženju načina da se program proširi. Potencijalna razlika je u sposobnosti AI sistema da se prilagođava situacijama umesto da se oslanja samo na unapred definisane korake.

To ne znači da je svaki AI model sposoban da samostalno hakuje uređaje. Da bi takav napad uspeo, program bi morao da pronađe ranjivost, dobije pristup sistemu, instalira potrebne komponente i nastavi da funkcioniše na dostupnom hardveru. Upravo je povezivanje svih tih koraka jedna od glavnih prepreka za praktičnu primenu ovakvog koncepta

Foto: Shutterstock

Zašto bi pametni televizori mogli da budu meta?

Pametni televizori, TV uređaji za striming, sigurnosne kamere i drugi uređaji povezani na internet deo su takozvanog Interneta stvari, odnosno IoT ekosistema. Mnogi imaju ograničene računarske resurse, koriste prilagođene verzije operativnih sistema i ne dobijaju bezbednosna ažuriranja istim tempom kao računari i telefoni. 

Problem nastaje kada uređaj ostane izložen poznatoj ranjivosti, a proizvođač više ne objavljuje zakrpe ili ih korisnik ne instalira. Ako napadač uspe da preuzme kontrolu nad takvim uređajem, mogao bi da ga zloupotrebi za dalji napad ili da ga uključi u mrežu kompromitovanih uređaja.

Upravo zbog toga istraživači razmatraju mogućnost da bi veliki broj relativno slabih uređaja mogao da posluži kao zajednička računarska infrastruktura. Ipak, takav scenario ne treba mešati sa tvrdnjom da su pametni televizori trenutno masovno zaraženi autonomnim AI crvima.

Da li AI crv može da se zaustavi?

Stručnjaci nisu saglasni oko toga koliko je neposredna opasnost koju predstavlja ovakav koncept. Dok pojedini upozoravaju da bi sposobnost prilagođavanja mogla da oteža odbranu, drugi ističu da je demonstrirani sistem i dalje spor i da postoje različiti načini za otkrivanje i blokiranje njegovih aktivnosti. 

Foto: ChatGPT

U izveštaju The Guardiana navodi se da osnovne mere bezbednosti - uključujući jake lozinke i dvofaktorsku autentifikaciju - mogu da spreče mnoge vrste napada. Redovno ažuriranje softvera i ograničavanje pristupa uređajima takođe smanjuju rizik.

Za korisnike je zato najvažnije da ne zanemaruju bezbednost uređaja samo zato što nisu klasični računari. Pametni televizor ili kamera povezani na kućnu mrežu i dalje predstavljaju uređaje čiji softver mora da se održava i štiti.

Šta možete da uradite da zaštitite pametne uređaje?

Postoji nekoliko praktičnih koraka koji smanjuju rizik od kompromitovanja povezanih uređaja:
- Instalirajte ažuriranja: proverite da li televizor, ruter i drugi uređaji imaju noviju verziju softvera.
- Promenite podrazumevane lozinke: izbegavajte fabričke ili lako pogodive kombinacije.
- Kupujte uređaje uz podršku proizvođača: pre kupovine proverite da li proizvođač redovno objavljuje bezbednosne zakrpe.
- Isključite funkcije koje ne koristite: nepotrebni udaljeni pristup i otvorene usluge mogu povećati rizik.
- Odvojite pametne uređaje od računara: ako ruter to podržava, povežite IoT uređaje na zasebnu ili gostujuću mrežu.
- Izbegavajte nezvanične aplikacije: ne instalirajte softver iz nepouzdanih izvora i ne isključujte zaštitne funkcije da biste pokrenuli sumnjivu aplikaciju.

Ove mere ne garantuju apsolutnu bezbednost, ali mogu da otežaju napadačima da iskoriste uređaje koji nisu pravilno zaštićeni.

Foto: Shutterstock

Da li je ovo neposredna opasnost za korisnike?

Za sada nema osnova da se zaključi da se autonomni AI crv iz ovog eksperimenta masovno širi kroz kućne uređaje. Važna poruka istraživanja jeste da napredak AI sistema može da promeni način na koji se razvijaju i sprovode sajber-napadi, pa bezbednosne mere moraju da prate taj razvoj. 

Istovremeno, postojeći rizici - zastareo softver, slabe lozinke i uređaji bez podrške proizvođača - već su dovoljno ozbiljni da zahtevaju pažnju. AI ne mora da postane potpuno autonoman da bi napadačima pomogao da efikasnije koriste postojeće ranjivosti.